Krajem 19. stoljeća u Parizu je okupljena komisija za oživljavanje Olimpijskih igara. Nešto kasnije organiziran je Međunarodni olimpijski odbor - MOK, u koji su bili uključeni najmjerodavniji i inicijativni građani različitih zemalja. Prve olimpijske igre održane su u ljeto 1896. u Ateni.
Predstavnici Ruskog Carstva također su sudjelovali u međunarodnom olimpijskom pokretu, ali prva reprezentacija naše zemlje prvi je put nastupila tek na 5. olimpijskim igrama u Stockholmu 1912. godine.
Vrijedno je napomenuti da su se ruski sportaši natjecali na 4. Olimpijskim igrama u Londonu 1908. godine. U to vrijeme zemlja nije imala svoj Olimpijski odbor, pa je 8 ljudi pojedinačno išlo na Olimpijske igre, nastupalo je u umjetničkom klizanju, biciklizmu, atletici i hrvanju. Nikolaj Aleksandrovič Panin-Kolomenkin postao je prvi olimpijski prvak u Rusiji, osvojivši zlato u umjetničkom klizanju, izvodeći posebne figure. Dvije srebrne medalje u hrvanju primili su tada Nikolay Orlov u težinskoj kategoriji do 66,6 kg i Alexander Petrov u težinskoj kategoriji preko 93 kg.
Talenat i vještina ruskih sportaša odmah su privukli veliku pažnju javnosti. U ožujku 1911. stvoren je Nacionalni olimpijski odbor u Rusiji, a državni vijećnik Vjačeslav Izmailovič Sreznevsky postao je njegov predsjednik.
Unatoč činjenici da su Olimpijske igre u Stockholmu bile donekle neuspješne (Rusija je u ekipnom natjecanju podijelila 15. mjesto s Austrijom), imala je ogroman utjecaj na razvoj ruskog sporta.
Moderna ruska olimpijska reprezentacija jedna je od najbrojnijih. Na Zimskim olimpijskim igrama 2010. u Vancouveru Rusiju je predstavljalo 175 sportaša, od kojih je 51 zaslužni majstor sporta, 72 majstor sporta međunarodne klase, 41 majstor sporta, 10 kandidata za majstora i 1 prvi -razredni sportaš.
Među najslavnijim sportašima reprezentacije može se istaknuti biatlonka Olga Zaitseva, međunarodna majstorica sporta. Olimpijska je prvakinja iz Torina (2006.), svjetska prvakinja (Hochfilzen, 2005.), na etapama Svjetskog kupa ima 6 pobjeda, a 2009. u Pyeongchangu u Južnoj Koreji osvojila je 2 zlatne i 2 brončane medalje.
Još jedan počasni majstor sporta u biatlonu je Ivan Tcherezov. Osvajač je srebrne medalje na Svjetskom juniorskom prvenstvu 2000. i Svjetske univerzijade 2001., na Olimpijskim igrama u Torinu također je uzeo srebro, a kasnije (2005., 2007. i 2008.) postao je trostruki svjetski prvak.
Aleksander Zubkov je član ruske reprezentacije i zaslužni majstor sporta u bobu, ima ogroman broj nagrada. Prvak je Rusije u dvojcu (2004.) i u četvero (2001., 2003. - 2005.), 2001. i 2003. - srebrni osvajač ruskog prvenstva u dvojcu. Zubkov je prvak Rusije u bob startu u dvojcu (2002-2004), a u četvero (2001-2004) srebrni osvajač ruskog prvenstva u bobu starta u četvero 2000. Srebro na ruskom kupu u dvoje (2000.), zlato na Europskom prvenstvu u četvero (2005.), srebro (2005.) i bronca (2003.) na svjetskom prvenstvu u četvero. Aleksandar Zubkov osvojio je srebro na Olimpijskim igrama u Torinu i mnoge druge nagrade.
Među najtilovanijim sportašima Rusije također su: Lalenkov Evgeniy (vođa ruske reprezentacije u brzom klizanju), Rochev Vasily (skijaš), Medvedeva (Arbuzova) Evgenia (skijašica), Demchenko Albert (atletičarka), Lebedev Vladimir (slobodni stil), akrobacije), Evgeni Plushenko (klizač), Evteeva Nina (vođa ruskog nacionalnog tima za kratke staze). Hokejaši s najviše nagrada trenutno su: Ilya Kovalchuk, Evgeny Malkin, Pavel Datsyuk, Sergei Fedorov, Alexander Ovechkin i Evgeny Nabokov.
Najnaslovljenija sportašica na svijetu je Larisa Latynina. Tijekom svoje zapanjujuće karijere gimnastičarke osvojila je 18 olimpijskih nagrada, uključujući devet zlatnih, pet srebrnih i četiri brončane! Nijedan drugi sportaš ili bilo koji drugi sport nema toliki broj olimpijskih medalja. I vrijedi uzeti u obzir da je na prvenstvima SSSR-a, Europe i svijeta osvojila još mnogo medalja.
