Olimpijske igre, kao glavni međunarodni događaj, u više su navrata postale platforma za političko rivalstvo. To je bilo posebno uočljivo na Igrama 1936. u Berlinu, na kojima su nacisti pokušali pokazati svoj uspjeh i superiornost u svim sportovima.
Odluku o održavanju Igara u Berlinu donio je Međunarodni olimpijski odbor 1931. godine, dvije godine prije dolaska nacista na vlast. U to se vrijeme u Njemačkoj još uvijek nastavljalo razdoblje Weimarske Republike. Zemlja je patila od ekonomske krize, ali je poštivala uvjete Versajskog mirovnog sporazuma i još nije započela vojnu agresiju.
Aktivni proces priprema za igre započeo je nakon uspostavljanja Hitlerove diktature. Olimpijske igre postale su pravi izazov ideologiji nacizma. Napokon, idealni građanin nove njemačke države morao je imati zdrav duh u zdravom tijelu. Sport se promovirao i među ženama i među muškarcima, a čak su i u umjetnosti dominirale slike sportaša.
Međunarodni događaj postao je prigoda za demonstraciju gospodarskog uspjeha zemlje. Izgrađeno je nekoliko novih sportskih objekata, uključujući stadion sa 100 000 sjedećih mjesta. Prema planu organizatora, Berlin nije smio ustupiti Los Angelesu, gdje su se održavale prethodne Igre.
Ukupno su Igre prisustvovali sportaši iz 49 zemalja. Najmanje dvije zemlje - SSSR i Španjolska - odlučile su bojkotirati Igre iz političkih razloga. O ovoj je temi u Sjedinjenim Državama također bilo ozbiljne rasprave, ali na kraju su političari odlučili poslati izaslanstvo iz te zemlje u Njemačku.
S tehničkog gledišta, sportska događanja organizirana su na vrlo visokoj razini. Po prvi su se put Igre prenosile na televiziji. A redateljica Leni Riefenstahl snimala je tijekom svih natjecanja. Iz tih je materijala kasnije sastavljen film Olympia.
Najveći broj medalja, zlatnih i ukupno, primili su sportaši iz Njemačke. Bio je to trijumf, ono što su, zapravo, nacisti i htjeli. Sjedinjene Države došle su na drugo mjesto u neslužbenom ekipnom natjecanju s više od 30 medalja. Međutim, upravo je američki sportaš Jesse Owens postao prava zvijezda Olimpijskih igara. Osvojio je 4 zlatne medalje i postao najuspješniji sportaš na Olimpijskim igrama. Bio je crnac, što je jasno opovrgnulo nacističke mitove o superiornosti nekih nacija nad drugima.
Olimpijske igre 1936. bile su posljednje prije Drugog svjetskog rata. Sljedeći sportski događaj ove razine održan je tek 1948. godine.
