Mnogi se ljudi počinju baviti sportom, odlaze u teretanu, grade mišićnu masu radi privlačenja suprotnog spola i povećavaju samopoštovanje. Često to uopće nije potrebno, dovoljno je samo razumjeti vlastiti psihološki portret.
Za početak je dovoljno postaviti sebi jednostavno pitanje: "zašto čovjeku trebaju veliki mišići?" Obično se sve svodi na komplekse, na nisko samopoštovanje, iz čega dolazi ova aktivnost. Ako osoba želi biti zdrava, imati aktivnu dugovječnost, osjećati se energično i poletno, neće vježbati "do sedmog znoja" u teretani. U takvim slučajevima sportaš će trčati, baviti se jogom i laganom tjelesnom aktivnošću.
Ali što vidimo oko sebe? To su ljudi koji pod utjecajem javnog mnijenja dolaze na "stolice za ljuljanje", rade do kraja, žele velike ruke, noge, leđa i tako dalje. Sa strane psihologije - njihova motivacija da "rade maksimalno" je štetna. Činjenica je da to rade na štetu svog zdravlja, ovo je jedan od glavnih problema "jocks" -a.
Velika većina posjetitelja teretane ima problema s zglobovima koljena zbog pretjeranog opterećenja u čučnju, problema sa zubima, ljudi previše stisnu donju čeljust kada se pojave "pristupi neuspjehu".
Takva je osoba spremna žrtvovati najvrijednije što ima - zdravlje i dugovječnost kako bi udovoljila drugim ljudima, kako bi privukla pažnju izvana. Osoba ima unutarnjih problema, bavi se izgradnjom mase jer se boji ostati mršava, ružna, slaba. No, unutarnji problemi na psihološkoj razini rijetko se rješavaju vanjskim promjenama. Tako funkcionira naš mozak.
Kako riješiti ovaj problem na mentalnoj razini?
Prvi korak je prestati uspoređivati se s drugim ljudima, s onima koji imaju najbolju predispoziciju za povećanje mišićne mase, koji mogu više dizati i bolje sjediti. Bavite se tjelesnim odgojem prvenstveno zbog sebe, a ne zbog drugih ljudi, nemojte se upuštati u besmislene usporedbe, koje često dovode do još većeg smanjenja samopoštovanja.
Ne činite sport sam sebi svrhom. Adekvatan trening ne zahtijeva stalno debljanje, besmisleno prevladavanje samog sebe. Umjesto da rade s tim neugodnim iskustvima, ljudi se odlučuju za još jedan paket sportske prehrane, preispunivši plan treninga, što zauzvrat rijetko dovodi do psihološke i emocionalne stabilnosti.
Analizirati. Je li sport u vašem životu alat za samorazvoj, usavršavanje? Ili pokušavate nadoknaditi mentalne poteškoće? Vježbanje u praksi treba donijeti samo opuštanje, to je svojevrsna meditacija, dodatak vašoj disciplini i samosavršavanju.
Nemojte zapeti u teretani, učite psihologiju. Staviti sport na prvo mjesto u životu vrijedi samo u slučajevima kada vam donosi nevjerojatno zadovoljstvo ili od njega ostvarujete financijske prihode. U drugim slučajevima to je samo poboljšanje vašeg svakodnevnog života.
